"Living in Surveillance Societies (LiSS)" je akcija COST programa koja je dizajnirana da poveća i produbi znanje o životu i radu u doba pod nadzorom (video nadzor) radi boljeg razumjevanja posljedica i uticaja naprednog nadzora, čime će se posljedično dati i preporuke o budućim smjernicama za praksu u ovoj oblasti. Osnovna tema programa jeste tehnološki posredovani nadzor – sistematična i svrsishodna pažnja usmjerena na živote grupe ili pojedinca korišćenjem novih IKT – jeste opšte prisutna stvar u modernom društvu, gdje su građani rutinski nadzirani upotrebom niza sofisticiranih tehnoloških rješenja. Ipak, uprkos ovakvom razvoju relativno malo se zna o tome koliko je duboko dopro lični nadzor, odnosno na koji način se koriste lične informacije.

LiSS jeste prvi međunarodni multidisciplinarni akademski program koji razmatra pitanja koja se odnose na svakodnevni život u društvu sa nadzorom. U srcu programa leži mreža akademskih eksperata iz ove oblasti koji generišu važno znanje kako za naučnike, tako i za građane, vlasti, javne agencije i privatni sektor. Ovim programom se takođe podiže nivo znanja o nadzoru u društvu i doprinosi boljoj informisanosti o praksama i zakonima u ovoj oblasti širom Evrope. Program traje 4 godine, a započeo je u aprilu 2009.godine. Njime se olakšavaju tematska istraživanja u oblasti tehnologijom posredovanog nadzora uz pomoć niza radnih grupa, seminara, radionica, godišnjih konferencija, publikacija, kratkoročnih naučnih misija i doktorskih škola za mlade istraživače u ovoj oblasti. U programu učestvuje više od 140 istraživača iz više od 30 evropskih država.

Osnovni cilj programa jeste povećati i produbiti znanje o životu i radu u doba nadzora, radi boljeg razumijevanja posljedica i uticaja poboljšanog nadzora, a time i posljedično načiniti preporuke o budućem upravljanju i praksi u ovoj oblasti.

Cilj 1: Napredovaje nauke i davanje doprinosa znanju
Konsolidovati postojeće znanje o različitim praksama nadzora i putevima širom Evrope i generisati značajno nov uvid u uloge nadzora u svakodnevnom životu.

Cilj 2: Napredovanje u korišćenju istraživanja od strane evropskih praktikanata i pružaoca usluga
Osigurati platformu za akademsku ekspertizu u svrhu informisanja i oblikovanja javnih politika i prakse nadzora i podsticati razvoj "najbolje prakse" u upotrebi nadzornih tehnologija.

Cilj 3: Napredovanje u spoznavanju pitanja nadzora u društvu
Podići nivo spoznaje o pitanjima nadzora i praksi među građanima, vlastima i pružaocima javnih usluga.

Cilj 4: Napredovanje istraživačkih kapaciteta
Omogućiti istraživačima studija nadzora da podijele iskustva i razviju aranžmane naučne saradnje, programe i aktivnosti kako bi se osigurala osnova za buduća istraživanj u oblasti nadzora, a postojećim istraživačima dala platforma za informisanje o javnim politikama i debatama.

Cilj 5: Napredovanje istraživačkih vještina i iskustva mladih istraživača
Pružiti mogućnost mladim istraživačima da steknu vrijedno iskustvo uključivanjem u velike međunarodne komparativne istraivačke programme.

Akcija okuplja istraživače koji provode istraživanja u različitim aspektima nadzora. Pojedinačni napori istraživača su finansirani učestvovanjem institucija i agencija za finansiranje a koordinisana je u Akciji pomoću formirane otvorene naučne Radne grupe (Working Group) čiji rad nadzire i koordiniše Upravni odbor (Management Committee). Glavne aktivnosti koje su Akcijom podržane uključuju sastanke, radionice, godišnju konferenciju, naučne misije, doktorske škole i podršku za publikacije.

Upravni odbor LiSS-a je odgovoran za cjelokupnu koordinaciju Akcije i donosi izvršne odluke u skladu sa smjernicama COST programa. Normalno se sastaje dva puta godišnje i sastoji se od dva nominovana predstavnika svake zemlje učesnice. Svaki član Upravnog odbora je ujedno član jedne Radne grupe. Predstavnici Bosne i Hercegovine u Upravnom odboru su profesori Panevropskog univerziteta APEIRON Banja Luka - prof. dr Branko Latinović, doc.dr Gordana Radić, i Dalibor Drljača kao zamjenski član

Naučni rad u programu je podijeljen u 4 radne grupe, od kojih je svaka odgovorna za koherentan intelektualni domen i definisanje specifičnih istraživačkih pitanja. Radne grupe djeluju nezavisno jedna od druge, ali u skladu sa opštom strategijom programa. Svaka Radna grupa se sastaje dva puta godišnje, predvodi je koordinator Radne grupe. Četiri Radne grupe u LiSS Akciji su:

• Working Group 1. Living in the Surveillance Age
  Radna grupa 1 – Življenje u doba nadzora
  Istražuju svakodnevna iskustva građana i stavove prema nadzoru, kako s aspekta nadziranih tako i s aspekta nadgledavača.
• Working Group 2. Surveillance Technologies in Practice
  Radna grupa 2 – Tehnologije nadzora u praksi
  Istražuju razvoj i difuziju tehnologija za nadzor u svojim institucionalnim postavkama.
• Working Group 3. The Business of Surveillance
  Radna grupa 3 – Nadzor kao biznis
  Istražuju komercijalizaciju nadzora posebno profilisanje potrošača i povećanu ulogu privatnog sektora u osiguranju bezbjednosti.
• Working Group 4. Public Policy and the Regulation of Surveillance
  Radna grupa 4 – Javna politika i regulative za nadzor
  Istražuju se razvoji regulative u oblasti nadzora, uključujući ustavne i zakonske postavke, privatost, slobodu informacija i zaštitu podataka.

Uzimajući u obzir specifičnost Akcije i podjele na radne grupe, naš tim se opredijelio za učešće u Radnoj grupi 2 – Tehnologije nadzora u praksi. Radna grupa 2 se bavi istraživanjem difuzije i kapaciteta praksi u nadzoru pomognutih novim tehnologijama. Ovo podrazumijeva tehnološku ocjenu kapaciteta i analizu institucionalnih i organizacionih postavki u kojima se one koriste. Masovni nadzor pomognut novim tehnologijama je sve više u praksi od strane i javnih i privatnih organizacija, sa relativno oskudnim poznavanjem (u društvu u cjelini) toga kako se organizuje nadzor, kako su ove tehnologije otkrivene i kako se konfigurišu, za šta su sposobne učiniti, kako obrađuju lične informacije i šta rade s njima, itd. Stoga je veoma važno konsolidovati znanje o nadzorim tehnologijama u radu, njihovim tehnološkim kapacitetima, u koju se svrhu koriste i ko ih koristi. U pogledu navedenog, ova Radna grupa će adresirati potrebu razvoja znanja o mjeri i tipu masovnog nadzora, kako se ono postiže i koji su vjerovatni budući pravci razvoja (npr. prepoznavanje lica i lika).

Zadaci ove Radne grupe su:

• kreiranje više obuhvatnog inventorisanja i analize niza nadzornih sistema u radu, korišćene tehničke opreme, njenog konfigurisanja, rada i održavanja. - pružiti istraživačima bolje razumijevanje u kojoj je mjeri nadzor zastupljen u Evropi i pokazati jasnije u kojoj se mjeri lične informacije sakupljaju, skladište i obrađuju, u koje svrhe. Ovim će se zauzvrat naglasiti višestruka upotreba nadzora i organizacijske postavke.
• identifikovati i ocijeniti tehnološku osnovu nadzora i osigurati važnu informaciju o postojećim tehnološkim mjerama zaštite, njihovoj poželjnosti i efektivnosti. Ovim će se obezbjediti koristan uvid u kompleksnost interakcije između tehnoloških kapaciteta i ljudske kontrole nad tehnologijama.
• Istražiti uticaje (spoznate i realne) tehnologija nadzora. Povezano sa difuzijom novih tehnologija nadzora je i vjerovanje da će one pružiti određene rezultate, biti od nacionalne važnosti, povećati konkurentnost ili efikasnost javnih usluga. Ovim se pretpostavlja da su tehnologije nadzora efektivne i pouzdane u svom radu i da je njihova upotreba automatski rezultat određenog uticaja. Stoga je veoma važno dobro razumijeti efektivnost ovih tehnologija i kako se njihova efektivnost određuje i ocjenjuje.
• Pregledati tehnološke ocjene sistema za nadzor. Iako je izvan opsega ove Akcije da se preduzme proširena tehnička evaluacija sistema nadzora, biće veoma važno prikupiti i ocijeniti postojeće publikovane podatke o ocjenjivanju efektivnosti tehnologija nadzora kako bi se ovo znanje uporedilo sa funkcionalnim ciljevima i svrhama sistema.