FAKULTET PRAVNIH NAUKA

*PRAVO JE UNIVERZALNO*

Opšte pravo :: Ciljevi zanja

Ciljevi studijskog programa pravnih nauka su: 

  • Osnivanje kompetentne institucije pravnih nauka bazirane na nastavnim planovima i programima savremenih studija prava, promociji pravne države, ljudskih prava, međunarodnih pravnih normi, pravnih osnova savremene tržišne privrede, preduzetničkog i upravnog menadžmenta,
  • Nastavni plan i program treba da obezbijedi kako opšta tako i operativna znanja iz područja inoviranih klasičnih pravnih nauka sa pragmatičnim i savremenim pristupom pravnoj nauci, modularno razvijenim i redizajniranim nastavnim programima prilagođenim reformskom studiju fokusiranom na područja primjene pravnih znanja i pravnu praksu, međunarodno pravo, studij evropske unije sa pravom evropske unije, precedentne pravne sisteme, poslovnu ekonomiju i poslovno pravo, primjenjene političke studije, komunikologiju, organizacione nauke, poslovnu informatiku i dokumentaristiku, te metode savremenog upravljanja;
  • Implementiranje savremenog didaktičkog pristupa interaktivne dijalog-nastave i mentorski podržanog procesa studiranja, koji kombinuje osnovne studije, sa pravnim klinikama, modularnom nastavom, praktičnim angažovanjem studenata i studentskim istraživačkim radovima.
  • Angažovanje nastavnog osoblja sa kompetencijama koji će omogućiti pedagošku mobilizaciju i visoku motivaciju studenata, kao osnovu visoke prolaznosti i edukativnih postignuča studenata.

Ostvariti savremeni pravni studij koji je visoko konkurentan postojećem klasičnim studiju prava u okruženju na bazi kriterija:

  • Dizajna nastavnog plana i rasporeda koji će omogućiti "završnost" već nakon studija prvog ciklusa (osposobljenost za određeni posao i konkurentnost na tržištu rada), što podrazumijeva: 
    - osposobljavanje studenta prvog ciklusa za parapravne poslove, 
    - davanje teorijskih i stručnih temelja za nastavak studija, 
    - adekvatnu opterečenost studenata obzirom na visoku radnu intenzivnost trogodišnjih studija, 
    - fleksibilan plan i program koji je primjeren potrebama studenata i zahtjevima tržišta rada.
  • bolji balans teorijske nastave i praktičnih vještina što pretpostavlja veću povezanost sa praksom (vježbe, stažiranje, pravna pomoć, pravno interesno zastupanje tzv. advocacy) čime se doprinosi pragmatičnosti studija prvog ciklusa;
  • fleksibilnost studija i njegova veća atraktivnost u odnosu na klasične državne studije prava što će se postići modernizacijom nastavnog plana i osavremenjavanjem programa koje se predaju;
  • jačanje regionalne kompetitivnosti i privlačenje "stranih" studenata (naročito studenata srpsko-hrvatskog jezičkog područja);
  • širenje palete specijalističkih i postdiplomskih studija (čime se postiže konkurentnost obzirom da je klasičan pravni studij u velikoj mjeri unificiran).

Navedeni zahtjevi pretpostavljaju:

  • balansiran izbor obaveznih i izbornih predmeta u dodiplomskom i u postdiplomskom studiju;
  • modularni pristup u dizajniranju nastavnog plana i programa;
  • fleksibilno dizajniranu listu izbornih predmeta (koji obuhvataju specijalističke, pravne i izvanpravne naučne discipline);
  • redizajniranje klasičnih nastavnih programa za pojedine pravne nauke koji su u klasičnom pravnom studiju preširoko, preopširno i teorijski postavljeni, pri čemu se mora projektovati ne samo objektivno sužavanje i fokus na praktičnu interpretaciju sadržaja nastavne discipline, već i diferenciranje pravnih disciplina (izdvajanjem specijalističkih sadržaja) u skladu sa zahtjevima "jednosemestralnog" obima predmeta.

Poseban značaj ima evropsko profilisanje pravnog studija. što pretpostavlja uvođenje evropske i komparativno-pravne komponente u svim nastavnim programima, razmjenu i mobilnost profesora, izvođenje nastave na stranom jeziku, programiranje inter-univerzitetskih međunarodnih studija i uvođenje efikasnog i kredibilnog "studija na daljinu". Evropska komponenta se mora uvesti na odgovarajući način i kroz izborni i modularni dio Nastavnog plana uvođenjem uže-stručnih i specijalističkih naučnih disciplina vezanih za evropsko i precedentno pravo.

Bitan element društvene kredibilnosti i kompetitivnosti pravnih studija je mogućnost da studenti steknu praktična znanja i vještine. Pravne klinike, praktikumi, radionice, stažiranje i drugi oblici praktične nastave su više i efektnije zastupljeni nego u klasičnom državnom pravnom studiju uz primjereno uključivanje stručnjaka iz prakse, ali i uključivanje studenata u realnu praksu.

Prava mjera diversifikacije i diferencijacije nastavnih predmeta podrazumjeva daleko veći broj izbornih predmeta, koji pri tom neće narušiti jedinstvo pravne struke osigurano kroz ključne sadržaje u okviru obaveznih nastavnih predmeta. Veći broj izbornih predmeta je i značajan element kompetitivnosti studija u odnosu na klasične državne studije pravnih nauka. Produžetak studija nakon prvog ciklusa mora uvesti početnu specijalizaciju u određena područja pravne struke po načelu "specijalističkih modula" (kao povezanog skupa nastavnih predmeta funkcionalno orijentisanih na pojedino uže područje). Ovako efikasno i savremeno postavljena specijalizacija predstavlja bitan element kompetitvnosti i kvaliteta modularnog studija u odnosu na klasičan pristup. Složenost savremenih društvenih odnosa koji su predmet pravne regulative i pravne analize zahtijeva široko, multidisciplinarno obrazovanje i trans-strukovni pristup.

Dok se među-strukovni pristup rješava timskim radom, multidisciplinarno obrazovanje postaje imperativ svake pojedinačne struke. Multidisciplinarni karakter pravnih studija je postignut uvođenjem modernih i atraktivnih opšte-obrazovnih i izvanpravnih naučnih disciplina kako u obaveznom nastavnom planu tako i u okviru izbornog programa koje postaju sastavni dio "curriculuma" studija prava. Interdisciplinarni pristup u pravnim studijima, ostvaren je kreativnim inoviranjem nastavnog plana i programa i predstavlja imperativ u savremenom studiju prava te redefiniše standarde tog studija. Studij prava se ne smije svesti na redukovano učenje pravne tehnike.

‹ prethodna strana