FAKULTET ZDRAVSTVENIH NAUKA

*UČIMO ZA ŽIVOT*

 

Sestrinstvo :: Ciljevi vještina

Ciljevi vještina u oblasti sestrinstva mogu se sistematizovati prema sledećim principima:

a) Holistički pristup usmjeren čovjeku
Svaki pojedinac je jedinstveno, cjelovito biće. Svojstva i potrebe svakog pojedinca uslovljeni su nasljednim, konstitucionalnim i stečenim biološkim, psihološkim, socijalnim i duhovnim faktorima nedjeljivim od uslova okoline u kojoj živi. Stoga je jedan od osnovnih principa u pružanju sestrinske njege holistički pristup čovjeku uz njegovo puno poštovanje.

b) Zdravlje i unapređenje zdravlja
Sestrinska praksa temelji se na filozofiji očuvanja i unapređenja zdravlja kao najveće ljudske vrijednosti, prema savremenom shvatanju fenomena zdravlja.

Zdravlje je dinamičan fenomen i svaki pojedinac konstantno teži ostvarenju ciljeva opstanka, rasta, reprodukcije i znanja u okviru svoje životne okoline. Biološki, psihološki, sociokultorološki, ekonomski, ekološki i politički faktori utiču na sposobnosti pojedinaca u obavljanju životnih aktivnosti i održavanju zdravlja. O novom pristupu zdravlju i zdravstvenoj politici kroz unapređenje zdravlja govore dokumenti Svjetske zdravstvene organizacije i savremene definicije zdravlja: "Zdravlje stvaraju ljudi u prilikama svakodnevnog života, gdje uče, rade, igraju se i vole. Zdravlje se stvara brigom za samog sebe i za druge, osposobljenošću da se odlučuje i da se kontroliraju životne okolnosti, te osiguranjem života u takvom društvu koje će omogućiti svim svojim članovima da postignu zdravlje." (Ottawa,1986.)

"Zdravlje je sa stajališta pojedinca u značajnoj mjeri naslijeđen i odgojem uslovljen proces, ali također dinamičan, potencijalno slobodan i kreativan, tako da je u znatnoj mjeri posljedica učenja i vlastitog izbora, pa prema tome vezan za odgovornost pred samim sobom i drugima."

Unapređenje zdravlja uključuje djelovanje pojedinaca i cjelokupne zajednice na bitne faktore koji utiču na zdravlje kao što su stanovanje, prehrana, jačanje društvene podrške ugroženim kategorijama stanovništva, suzbijanje ovisnosti i dr. Stoga su bitni zadaci koje treba unapređivati sistemom zdravstvene njege: pristupačnost zdravstvene zaštite, povoljna okolina, socijalna podrška, stilovi života koji vode zdravlju, odlučivanje pojedinca i zajednice o pitanjima zdravlja na bazi dostupnosti relevantnih informacija.

c) Sestrinska praksa kao ishodište

Sestrinska praksa je usmjerena na pomoć ljudima u svakodnevnom životu da spriječe, ublaže ili razriješe probleme vezane za osnovne dnevne zdravstvene potrebe (aktivnosti), ili da se s njima uspješno nose u slučaju bolesti. To je pomoć u unapređenju adaptacije pojedinca, porodice i zajednice. Sestre zajedno s drugim stručnjacima pomažu da ljudi preuzmu odgovornost za zdravlje. Zdravstvena se njega (sestrinska njega) ostvaruje kroz međuljudski proces koji uključuje procjenu, planiranje, primjenu i evaluaciju. Sestre mogu pružati zaštitu tokom cijelog životnog ciklusa, od začeća do smrti, u bilo kojoj tački životnog hoda od zdravlja do bolesti. Njihov je cilj osposobiti ljude da potpuno koriste svoje mogućnosti i postignu najveću moguću samostalnost.

Ciljevi sestrinske njege su:

  • unapređenje zdravlja i sprečavanje bolesti,
  • vraćanje zdravlja (ozdravljanje, oporavak), te pomoć bolesnima i
  • pomoć pri umiranju i ublažavanju patnji.

d) Sestrinsko obrazovanje kao osnova profesije
Obrazovanje sestara je trajan proces koji služi ličnom i profesionalnom razvoju.
Visoko (i više) obrazovanje sestara je formalno priznat program studija, koji čini široku i čvrstu osnovu za opštu sestrinsku praksu i za nastavak obrazovanja na specijalnim područjima zdravstvene njege. Bazičnim visokim obrazovanje smatra se program studija u trajanju od najmanje tri godine.

‹ prethodna strana